(VIDEO) Domaća proizvodnja bez pauze u plastenicima Igora Mrdaka

Igor Mrdak, Foto: Tržnice i pijace

Poljoprivredni proizvođač iz Mataguža u Zeti Igor Mrdak jedan je od većih proizvođača povrća, koji svoje proizvode prodaje na Velikoj pijaci. Njegov plastenik prostire se na oko 3.000 kvadratnih metara, a proizvodnja je organizovana tako da se tokom godine smjenjuju različite kulture i proizvodni ciklusi.

Plastenik su posjetile predstavnice Tržnica i pijaca, koje su imale priliku da se upoznaju sa načinom proizvodnje i procesom uzgoja povrća. Mrdak je govorio o značaju domaće proizvodnje, višestrukim ciklusima proizvodnje tokom godine, ali i važnosti povezivanja domaćih proizvođača i potrošača.

U plasteniku se proizvode različite vrste povrća – crvena paprika, šilja, čeri paradajz, boranija, spanać, krastavac, kornišon i babura. Proizvodnja je organizovana kroz najmanje tri ciklusa godišnje, pa plastenici, kako kaže Mrdak, praktično nemaju pauzu.

Foto: Tržnice i pijace

„Trenutno imamo jesenju proizvodnju koja je zasnovana na paprici i paradajzu. Sve dok ne izađu slane, očekujemo da će proizvodnja trajati, a nakon 21. decembra ćemo zatvoriti taj ciklus. Poslije toga sadimo zelene kulture – salatu, blitvu, raštan, mladi luk i druge kulture koje mogu da rastu tokom zime. Zimi ne možemo da imamo paradajz i papriku bez grijanja, jer nam to nije isplativo,“ kazao je Mrdak.

Pored plasteničke proizvodnje, Mrdak se bavi i proizvodnjom na otvorenom. Na otvorenom prostoru proizvodi jagodu na oko 30.000 kvadratnih metara, kao i blitvu, mladi luk, brokoli i karfiol. U proizvodnji su i različite vrste kupusa, među kojima su bijeli, crveni i kelj, dok se kupus proizvodi na površini od oko 5.000 kvadratnih metara.

Foto: Tržnice i pijace

Nakon zimskog ciklusa u plastenicima slijedi proizvodnja paradajza, krastavca, paprike i drugih kultura koje su naročito tražene tokom ljetnje, odnosno turističke sezone.

„Imamo tri ciklusa u toku jedne godine u tim plastenicima. Tu nema odmora. Prvo treba sve da pomjerimo, da dezinfikujemo plastenike, sve očistimo, pa ponovo da oremo i pripremamo nove folije, nove mreže. Samo što se tiče plastenika, tu ima mnogo posla. Spoljni prostor ipak ti daje malo prostora da odmoriš, a unutra – nikako.“

Mrdak posebno ističe značaj direktne kupovine od domaćih proizvođača. Kako kaže, prednost lokalnog proizvoda je u tome što od njive do potrošača često prođe veoma malo vremena.

„Ja sam jutros ubrao papriku, paradajz i krastavac, sve što sam imao sa svog gazdinstva, i ponio na tezgu. Kupac danas direktno dobija proizvod. Vi ste danas probali čeri i siguran sam da je ukus tog čerija drugačiji nego onih koje kupujemo u prodavnici. Zašto? Zato što je ovaj koji kupite u prodavnici stajao tri dana, putovao iz Grčke, Albanije, Srbije…“, rekao je on.

Zbog toga Mrdak apeluje na građane da, kada god mogu, biraju domaće proizvode, čak i kada je njihova cijena nešto viša.

„Ja je ujutru uberem i ona dođe kod vas odmah isti dan. To ne može ni jedan market da ponudi. To može samo pijaca. Na pijaci kupujete zdravo, kupujete domaće i pomažemo jedni druge.“

Smatra da podrška domaćim proizvođačima predstavlja ulaganje u cijelu zajednicu.

„Mi kao građani trebali bi smo jedni druge da pomažemo. Pomažući jednom poljoprivrednom proizvođaču, pomažeš i sebi. Što smo mi jači, jača je Crna Gora. Jače su i naše institucije, državne firme, privreda i svi zajedno napredujemo“, zaključio je Mrdak.

Foto: Tržnice i pijace
Foto: Tržnice i pijace

Video možete pogledati u nastavku:

Najnovije novosti: